Uoči 7. Kongresa Liberalno demokratske stranke, ali i predstojećih izbora, predsjednica LDS-a dr. Lamija Tanović u intervjuu za DEPO iznosi razloge nastojanja bh liberala da osnuju koaliciju s drugim građanskim strankama - jedinoj šansi da se BiH izvuče iz dugogodišnje vladavine nacionalističkih stranaka koje su državu učinile ovako 'nakaradnom'

Razgovarala: Elma MURIĆ

Na prethodnoj sjednici Glavnog Odbora stranke LDS je istakao spremnost za stvaranje velike pro-evropske koalicije demokratskih ne-nacionalističkih stranaka. Ko bi, uz LDS, trebao činiti tu koaliciju?

Stvaranje takve koalicije je naša ideja koju pokušavamo da realizujemo već pet godina, u stvari od dolaska na čelo stranke ove nove ekipe, što se desilo na našem 5. Kongresu 2005. godine. Puno smo energije uložili u to tokom ovih godina. Naime, obraćali smo se SDP-u, ali i drugim strankama kao što su Radom za Boljitak, Stranka Umirovljenika/Penzionera, GDS, E-5, Stranka mladih, Pokret za Promjene, SDU, Naša Stranka, Stranka Zelenih...Međutim, rezultati su prilično skromni. Tokom ovih godina uspjeli smo samo da nam se priključi Pokret za promjene i da ostvarimo koaliciju sa SDU u nekim opštinama na lokalnim izborima 2008.

Međutim, i pored skromnih rezultata našeg nastojanja, mi ne odustajemo jer duboko vjerujemo da je apsolutno besmisleno da bilo koja od gore pobrojanih stranaka izlazi na opšte izbore u oktobru sama. Kao što znate, na općim izborima 2006. upropašteno je 12% glasova koje smo dobile mi, nenacionalne stranke, jer nismo uspjele prebaciti izborni prag.

Koji je primarni cilj uspostavljanja te koalicije?

Cilj nam je da objedinimo demokratske snage ove zemlje koje su spremne na totalnu promjenu. Sve ove stranke koje sam gore pomenula imaju slične programe i slične osnovne ciljeve i besmisleno je da se natječemo jedna protiv druge. Osim toga, kada bi bilo koja od nas, nekim čudom osvojila vlast, niko od nas nema dovoljno kvalitetnih kadrova da popuni sve pozicije izvršne vlasti u zemlji. To se naravno odnosi i na sadašnju vlast.

Mislite li da je moguće da na nadolazećim izborima SDP pristane na koaliciju s drugim građanskim strankama?

Mi smo se već nekoliko puta obraćali SDP-u, prije svega kao najvećoj i najznačajnijoj opozicionoj partiji, sa sugestijom da oni pokrenu inicijativu stvaranja fronta nenacionalističkih proevropskih stranaka. To smo uradili i 2006. i 2008. za lokalne izbore. Ja sigurno mislim da je to poželjno. Oni bi po svemu trebali biti lideri te koalicije, ali iz meni sasvim nedokučivih razloga oni neće da to učine, što je, po mom mišljenju istorijska greška SDP-a i njihovog rukovodstva. Ja samo pretpostavljam da se oni boje neuspjeha Alijanse iz 2000. godine, ali zaboravljaju da je BiH danas, deset godina poslije, sasvim drukčija zemlja.

Usko sarađujete i s GDS-om, a i Danis Tanović nedavno je u jednom intervjuu izjavio da postoji 'neka tajna veza' između LDS-a i Naše stranke, to jest da LDS smatra nekom vrstom partnera u Federaciji. Šta mislite o njegovoj izjavi?

Mi smo veoma zainteresirani za saradnju i koaliciju sa GDS-om jer imamo mnogo sličnosti u svemu. Međutim, GDS-ovo rukovodstvo je suviše isključivo i postavlja uslove koje mi ne možemo prihvatiti, a to je da se ide prvo sa isključivo GDS-om i LDS-om, a poslije ćemo vidjeti, što je protivno našoj liberalnoj filozofiji.
Mi smo se već nekoliko puta obraćali SDP-u, prije svega kao najvećoj i najznačajnijoj opozicionoj partiji, sa sugestijom da oni pokrenu inicijativu stvaranja fronta nenacionalističkih proevropskih stranaka. To smo uradili i 2006. i 2008. za lokalne izbore. Ja sigurno mislim da je to poželjno. Oni bi po svemu trebali biti lideri te koalicije, ali iz meni sasvim nedokučivih razloga oni neće da to učine, što je, po mom mišljenju istorijska greška SDP-a i njihovog rukovodstva.
Što se Naše stranke tiče, onog momenta kad su se pojavili na političkoj sceni BiH, mi smo ih kontaktirali i ponudili saradnju. Kazali su da im je potrebno da na svoje prve izbore, lokalne 2008. idu sami, kako bi se odmjerili. Mi smo to razumjeli. Odmah nakon tih izbora opet smo ih kontaktirali i predložili razgovore o saradnji. Uložili smo puno vremena, energije i strpljenja razgovarajući sa predstavnicima Naše Stranke. Nakon svega samo se nadam da će se konačno uozbiljiti i odlučiti šta u stvari žele.
Lijepo je to što je izjavio Danis Tanović, kao i Bojan Bajić na njihovom nedavnom Kongresu. Još samo da i urade nešto konkretno što prati te njihove izjave dobrih namjera saradnje sa LDS-om.

U najavi Kongresa LDS-a, koji će se održati 8. maja, stoji i da je cilj stranke korjenita promjena društva? Korjenita promjena vlade ili razmišljanja onih koji biraju korumpirane, nacionalistički nastrojene i ohole predstavnike vlasti?

Mi mislimo da nikakva 'šminka' ne može popraviti ovu nakaradnu državu i da ona vapi za totalnim promjenama. Njih može donijeti samo najšira moguća koalicija nenacionalističkih i novih političkih opcija čija će nastojanja da ovu zemlju priključe EU biti iskrena, a ne samo deklarativna kako je to slučaj sa ovim vladajućim strankama.

Najteži posao u svemu tome je upravo kako promijeniti razmišljanje naših birača u ovoj zemlji. Meni se dugo vremena činilo da je najbolja opomena da više ne smiju da glasaju kao ranije, za ovaj život kojim žive. Međutim, totalno sam zanemarila koliko je izdržljiv ovaj naš bosanski i hercegovački čovjek. Pitanje je gdje je granica trpljenja kojeg on može da izdrži i podnese. Zato je na nama, političkim partijama druge vrste, da im pokušamo dokazati koliko su griješili u svojim izborima do sada. To je, naravno, vrlo teško, obzirom da je naš pristup medijima veoma ograničen i selektivan. Ipak, mi se i dalje borimo.

Krajem prošle godine LDS je predložio ukidanje nekih političkih funkcija u Federaciji i RS. Možete li nam detaljnije pojasniti o čemu se radi?

Mislim da se prije svega radilo o nivoima vlasti u ovoj zemlji. Već i vrapci na grani znaju koliko je besmislena i skupa vlast na raznim nivoima u BiH. S druge strane, ona je nefunkcionalno asimetrična: dok je RS savršeno centralizovan entitet, dotle je FBiH savršeno decentralizovan entitet. Oba u ovoj kombinaciji države BiH su besmisleni i disfunkcionalni. To je zato što RS može da izigrava državu, koja to nije, a što Federacija nema smisla da postoji pored svojih kantona.

I na kraju, pitanje koje možda jeste politički klišej, ali je neminovno. Šta očekujete od nadolazećih izbora? Može li doći do promjena?

Ja puno očekujem od oktobarskih izbora. Očekujem sve ono što čekamo svih ovih 20 godina, razumnu , poštenu, nekorumpiranu i nenacionalističku vlast. A da li će se to i desiti, to je u rukama nas, birača u BiH. Do promjene može doći. Ako državljani i oni koji glasaju u ovoj državi odluče da je dosta jada i bijede i poniženja i dosta patnje kao i da je dosta korupcije, laži, dosta nekompetentnih vladara našim sudbinama, dosta nacionalista svake vrste koji samo misle na svoje plate i svoje privilegije. Kada to shvatimo, promjene će se desiti.

Predsjedništvo Liberalno demokratske stranke BiH (LDSBiH) organizovalo je juče u Sarajevu javnu tribinu "Barroso 2 - uloga liberalne političke grupacije u novom mandatu Evropske komisije i perspektiva jugoistočne Evrope".Uvodničar tribine bio je član Evropskog parlamenta i i Saveza liberala i demokrata u Evropskom parlamentu (ALDE) Jelko Kacin koji je istakao da će, po stupanju Lisabonskog sporazuma, Evropska unija imati

daleko veće nadležnosti nego prije te da je naredni period presudan kako za zemlje zapadnog Balkana tako i za predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa od kojeg će ALDE zahtijevati mnogo toga.
Uloga ALDE će i u ovom mandatu biti izuzetno značajna imajući u vidu da su iz ovog Saveza i dvije potpredsjednice Evropskog parlamenta."Ovo je druga Evropska komisija kojom predsjedava Barroso i ako je u prvom sazivu morao misliti na to šta će reći drugi šefovi država i vlada, ovo mu je zadnja šansa da se dokaže", kazao je Kacin.Liberali od Barrosa traže, pojasnio je Kacin, više Evrope i više nastupanja njenih institucija posebno u vremenu svjetske ekonomske krize.
"Stvari se moraju postaviti tako da na izlasku iz krize budemo jači nego do sada. Treba se potruditi i mi od njega tražimo više ambicioznosti nego što je pokazao u ovih pet godina", istakao je Kacin.
Pojasnio je da će ALDE grupa i dalje insistirati na širenju EU jer je, kazao je Kacin, svako širenje do sada omogućilo i privredni rast.
"A nama je privredni rast neophodan, posebno novim članicama u kojima je taj rast i brži. Želimo motivisati i Hrvatsku i Tursku da napreduju, ali i pronaći način da Makedonija prevaziđe blokadu. Želimo da ohrabrimo ove koji su se znali organizirati, na svoj specifičan način, u zapadnom Balkanu i koji su propustili sve ove godine i nisu postigli više, da konačno završe posao", kazao je Kacin.Upozorio je da "nema više popravnih ispita" ni za jednu zemlju zapadnog Balkana te da je situacija takva da se sve mora riješiti "sada ili nikada". - 15.02.2010.

Nisu samo studenti krivi što, prema nekim istraživanjima, postižu više nego skromne rezultate na svojim fakultetima. Krivi su i profesori. Većina njih predaje na nekoliko visokoškolskih ustanova. Kako profesori stižu da se posvete studentima u Tuzli, Mostaru i Sarajevu znaju samo oni i nažalost, studenti. S druge strane, fakulteti štancaju doktore nauka kao na pokretnoj traci, a ti ljudi će vrlo brzo biti u nastavi. Krivica za loše rezultate je podjeljena između

studenata i profesora, s tim da država dozvoljava profesorsko «tezgarenje» da im ne bi davala veće plaće u matičnim ustanovama.

Razlike u plaćama
Lamija Tanović, profesorica na Prirodno - matematičkom fakultetu u Sarajevu i predsjednica LDS BiH, kaže da to što profesori «tezgare» i predaju na pet i više fakulteta je zato što nemamo integrisani Univerzitet.
- Bolonja ne zna za drugi Univerzitet nego integrisani. Ja sam zaposlena na Univerzitetu, a ne na fakultetu pa mogu biti honorarac na još pet fakulteta mog Univerziteta. Naravno da će ljudi raditi na nekoliko mjesta ako je to moguće da bi «zakrpili» tu neku plaću i u tome jeste fol, što mi imamo ogromne razlike u plaćama, a radimo na istom Univerzitetu. Sigurna sam da moje kolege na Ekonomiji imaju pet puta veće plaće nego što je to slučaj na PMF jer su plaće od fakulteta do fakulteta različite. Kada bi se Univerzitet integrisao mi bismo imali iste plaće jer smo zaposleni kod istog pravnog lica. Čitav radni vijek predajem na jednom fakultetu i nikada nisam radila na dva mjesta i ja ne bi krivila te profesore koji rade na pet mjesta već bi krivila sistem koji im to dozvoljava i koji to stimuliše - kaže profesorica Tanović.

Mladi kadar
Što se tiče mladog kadra profesorica Tanović kaže da je jako teško natjerati nadležne da raspišu konkurs i zaposle mladog čovjeka, već se posao nudi već zaposlenom profesoru.
- Kada meni neko ponudi posao na nekom fakultetu ne mogu ja reći raspišite konkurs pa primite asistenta jer mora postojati sistem koji će njih natjerati da uzmu nekog drugog, a ne mene jer ja već primam jednu plaću. Bilo bi pogrešno kritikovati profesore koji rade onako kako im sistem dozvoljava. Univerzitet mora biti jedan pravni subjekt i ja moram biti zaposlena na Univerzitetu i time će moji studenti moći da slušaju kvalitetnu nastavu. Sve bi bilo daleko bolje da se slijede pravila, a mi ih parcijalno primjenjujemo jer mi iz Bolonje uzmemo ono što nam odgovara i tako parcijalno primjenjena ona ispada nakaradna. Vjerovatno će sada biti velikih otpora i diverzija da se Univerzitet ne integriše iako bi to trebalo da se uradi do kraja naredne godine i nadam se da će biti urađeno - kaže Tanović.